Biootpad je otpad od ostataka hrane, vrtnog i zelenog otpada i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada, a vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad kompostira na mjestu njegovog nastanka. Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. To je postupak koji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina i kompost, kao konačni produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan od načina kako se pojedinac može zalagati za očuvanje okoliša. Kompostirati možete u vlastitom vrtu u kućnom kompostištu, tako što ćete kompostirati voće, povrće, vrećice za čaj, ostatke kave, kao i lišće te otpad iz vrta. Kompost je vrijedno gnojivo i smanjuje količinu otpada na odlagalištima. Kompostiranjem jedna tročlana obitelj može smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od osmine tone godišnje. Kompostiranje možete vršiti u posudama za individualno kompostiranje ili kompostanama u vlastitoj izradi. Može se izgraditi od drva, žice ili cigle. Prednost kompostera u vlastitoj izvedbi je taj da njegovu veličinu možemo prilagoditi potrebama.

• prostor (nekoliko četvornih metara u vrtu u hladovini)
• daske, cigle ili mreža za izradu spremnika
• lišće ili neko pokrivalo (npr. toptex)
• alat potreban za kompostiranje (škare, lopata, vile, rukavice)

• kuhinjske otpatke (ostaci kruha, ljuske od jaja, talog od kave i čaja, filter vrećice čaja, kore voća i povrća, listovi blitve, salate…)
• vrtni i zeleni otpad (lišće s drveta, suho granje, kora od drveta, oresci živice, trava, korov, uvelo cvijeće, zemlja iz lonaca za cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća)
• ostale otpatke (slama, piljevina, kosa, dlaka, božićna drvca, male količine papira, papirnate maramice)

Dugotrajno razgradljive i toksične materijale (otrovi), ostatke mesa i ribe, kosti, kožu, mlijeko i mliječne proizvode, ulje, masti, plastike, metal, staklo, gumu, limenke, baterije, alu folije, plastičnu ambalažu, novinski papir i časopis u boji, papirnate pelene, pepeo od ugljena, bolesne biljke, glinu, izmet životinja, lakirano i obojeno drvo, kemijske preparate i lijekove.

1. Sakupiti za kompostni materijal, potrebno je pripremiti dvije vrste biootpada: usitnjeni biootpad bogat dušikom (pokošena trava, kuhinjski biootpad, otpad iz vrta itd.) i usitnjeni biootpad bogat ugljikom (usitnjeno drvo, slama, lišće, drveni pepeo, itd.)
2. Usitniti sav organski biološki materijal za pripremu komposta treba usitniti na komadiće veličine palca, kako bi mikroorganizmi imali što veću površinu na kojoj mogu djelovati.
3. Odložiti materijal treba složiti na gomilu, u drveni, žičani ili u cigleni spremnik ili pak u plastični komposter (posudu za kompostiranje). Prva kompostna hrpa slaže se prema dolje prikazanom crtežu (u štampanim uputama koje možete preuzeti u linku dolje), a radi optimalnog prozračivanja.
4. Pokriti kompostnu gomilu je neophodno zaštititi od svjetla i vremenskih utjecaja prekrivačem ili poklopcem (toptex pokrivalom, lišćem)
5. Preokrenuti po isteku 4-6 tjedana, masu ponovo dobro izmiješati i vratiti na hrpu. Pri tome, neophodno je provjeriti vlažnost kompostnog materijala. Vlažnost provjeravamo tzv. “metodom knedle”. U šaku se uzme kompostni materijal i lagano stisne. Ako iz šake teče tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, vode nedostaje. Kada materijal u šaci ostane zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
6. Prosijati nakon 6 mjeseci kompost se može koristiti za prihranu biljaka. Nakon 9-12 mjeseci kompost se može koristiti za neposrednu sadnju cvijeća ili za uzgoj presadnica cvijeća i povrća.

Gotovi kompost ima miris po šumskoj zemlji.

U proljeće i jesen, kada je zemlja još topla, kompost obogaćuje život u zemlji. Kad bi se dodavao ljeti postao bi presuh, a zimi je prehladno.

• Izjava o kompostiranju